Vijesti
RIJEČ REDAKCIJE
Kada smo već bili završili ovaj broj Priloga, radosni što naučnoj javnosti možemo ponuditi jubilarnu, četrdesetu knjigu našeg časopisa, suočili smo se sa tužnom činjenicom: iznenada je umro dugogodišnji direktor Instituta za istoriju i urednik našeg časopisa – prof. dr. Ibrahim Karabegović. To nas je nagnalo da razmišljamo o eventualnoj promjeni koncepcije već pripremljenog broja, ali smo se ipak odlučili zadržati, na sjednicama Redakcije već dogovorenu strukturu časopisa, te na kraju samo objaviti In memoriam, s obzirom da je Institut već pokrenuo akciju objavljivanja posebne Spomenice u čast profesora Ibrahima Karabegovića. Ovaj broj časopisa, zbog činjenice da se radi o četrdesetom broju, ima karakter jubilarnog izdanja. U vrijeme kad se brojni časopisi u Bosni i Hercegovini gase zbog nedostatka finansijske podrške ili nedostatka kvalitetnih tekstova, četrdeseti broj časopisa Prilozi doista doživljavamo kao pravi jubilej. Od prvog broja, koji se pojavio 1965, do ovog jubilarnog naš časopis je prošao težak put bez značajnijih padova, a traganje za historijskom istinom bio je ključni kriterij koga su se pridržavale sve dosadašnje redakcije, čak i onda kada su neki prilozi bili više odraz vremena u kojemu su pisani nego vjerna slika prošlosti. Prilozi su dijelili sudbinu svoga izdavača, Instituta za istoriju. Bili su kreatori historiografije u Bosni i Hercegovini, ali i vjerno ogledalo te historiografije. Od dominirajućih priloga o historiji radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta Prilozi su izrasli u jedan od vodećih historiografskih časopisa u jugoistočnoj Evropi. U svakom slučaju, Prilozi su u evropskim okvirima najreprezentativniji i najpoznatiji historijski časopis iz Bosne i Hercegovine.
Svjesni odgovornosti očuvanja digniteta i već postignute naučne razine, u ovom broju smo načinili neke izmjene u strukturi časopisa kako bismo pozitivna iskustva iz historije Priloga povezali sa modernim strujanjima u historiografiji ne samo Bosne i Hercegovine nego i susjednih zemalja. Otvorenost za saradnju, širina zahvaćenih tema i spremnost za otvoreni dijalog, što su bila obilježja dosadašnjih Priloga, nastojali smo sačuvati i u ovom broju. Zbog toga ne treba čuditi da u ovom broju objavljujemo radove historičara iz Japana, Crne Gore, te historičara iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Širina tema se vidi iz činjenice da su ovdje rasprave ili prilozi u kojima tretiraju stara razdoblja naše historije (o imenu ilirskog naroda Dezitijata), ali i rasprava koja na primjeru jedne presude Suda Bosne i Hercegovine govori o značaju proučavanja najnovije vojne historije. Tu su i članci i prilozi u kojima se raspravlja o Kreševu u srednjem vijeku, a objavljujemo i prilog sa manje poznatim detaljima iz diplomatske aktivnosti Sandalja Hranića. Također, objavljujemo i priloge o trgovini u Hercegovačkom sandžaku početkom 17. stoljeća, sudbini Abdul-Hamida, jednog Afganca koji je boravio u Bosni u drugoj polovici 19. stoljeća, raspravu o politici crnogorske države prema nepravoslavnim podanicima poslije 1878. godine, prilog o stavovima Islamske zajednice o političkoj djelatnosti vjerskih službenika u razdoblju između dva svjetska rata, te o objavljivanju Napretkove Povijesti u vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i pregled razvoja genetičkih istraživanja u Bosni i Hercegovini. Rasprava o položaju žena u Bosni i Hercegovini sredinom 20. Stoljeća otvara nove istraživačke prostore u našoj historiografiji, kao i rasprave o oduzimanju imovine Islamske zajednice poslije Drugog svjetskog rata, odnosno o usporedbi Ljudevita Dvornikovića i neoskolastičara. Ovim brojem časopisa otvaramo i pitanje pojedinih smrtnih presuda izricanih neposredno nakon Drugog svjetskog rata, uvjereni da ćemo ne samo u narednim brojevima našeg časopisa nego općenito u našoj historiografiji o tome imati znatno više priloga u budućnosti. U ovom broju zadržali smo već ranije utemeljene rubrike, pa i u rubrici Historijska građa objavljujemo dokumente o omladinskim prugama Brčko – Banovići i Šamac – Sarajevo, koji se čuvaju u arhivskim fondovima Hrvatskog državnog arhiva, te dokumente koji pokazuju kakve su bile reakcije u Bosni i Hercegovini na objavljivanje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Predloga za razmišljanje 1967. godine. U rubrici Izlaganja sa naučnih skupova objavljujemo jedan rad o tretmanu aneksionog i ustavnog statusa Bosne i Hercegovine u osječkom uglednom dnevniku Narodna obrana, te rad o kaznenopravnoj zaštiti države na tlu Bosne i Hercegovine od stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca do donošenja Vidovdanskog ustava. Na kraju, u rubrici Prikazi objavljujemo 27 prikaza knjiga, časopisa ili naučnih skupova za koje smatramo da mogu biti korisne informacije historiografiji u Bosni i Hercegovini, ali i informacije koje se iz historiografije u Bosni i Hercegovini šalju u svijet.
Nadamo se da će ovaj broj časopisa Prilozi pomoći daljem razvoju historiografije u Bosni i Hercegovini, ali i poslati vjerodostojnu sliku onoga što je naša historiografija do sada postigla.