Vijesti
Promocija knjige Esada Kurtovića ''Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača''
U okviru XXII međunarodnog sajma knjiga i učila u Sarajevu je 24. aprila 2010. godine u Centru Skenderija promovirana knjiga Esada Kurtovića Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača. Promotori knjige bili su dr. Husnija Kamberović, direktor Instituta za istoriju i mr. Emir O. Filipović, viši asistent na Filozofskom fakultetu. Pored promotora, prisutnoj publici se na kraju promocije obratio i autor knjige, dr. Esad Kurtović.
Direktor Instituta za istoriju, dr. Husnija Kamberović je u svom obraćanju naglasio kako se radi o promociji knjige autora čiji je rad prepoznatljiv u širem regionu te kako se Institut za istoriju odlučio za objavljivanje ove knjige koliko zbog aktuelnosti teme toliko i zbog nastojanja da se u Ediciji Historijske monografije Instituta za istoriju nađe djelo koje se ističe po svome naročitom kvalitetu.
Na tragu ovih nastojanja govorio je i Emir O. Filipović koji je posebno ukazao na autorov pristup prema problematici ističući kako ''...proučavanje srednjovjekovne prošlosti kroz prizmu pojedinih ličnosti nije posve nepoznat koncept ni u stranoj, ni u domaćoj historiografiji. Još od samih početaka kritičkog promatranja bosanske historije uočeno je da su životi i djela važnijih osoba relativno dobro dokumentirani, da biografski pristup nudi mogućnost za svestranije sagledavanje širih političkih i društvenih zbivanja u bosanskoj državi srednjeg vijeka te da se na taj način pojedini događaji mogu rasvijetliti iz različitih perspektiva, tj. iz ugla njihovih glavnih aktera. Upravo su se iz ovih razloga brojni historičari opredjeljivali za monografske obrade istaknutijih pojedinaca, vladara ili velikaša, što je rezultiralo kvalitetnim djelima i radovima iz pera Jovana Radonića o vojvodi Sandalju Hraniću i knezu Pavlu Radinoviću, Ferde Šišića o vojvodi Hrvoju Vukčiću, Sime Ćirkovića o hercegu Stjepanu Vukčiću, Pave Živkovića o kralju Tvrtku II Tvrtkoviću, a ovim imenima i djelima potrebno bi bilo pridružiti još i poduži spisak kraćih radova koji su tretirali manje poznate likove bosanskog srednjovjekovlja.
Provjerenom metodologijom i utabanim stazama navedenih autora kretao se i Esad Kurtović u svojoj analizi života i djela vojvode Sandalja Hranića. U tom pogledu je bitno napomenuti da su dostupni izvorni podaci o Sandalju obilniji u odnosu na njegove suvremenike, prije svega zbog neposrednog susjedstva sa Dubrovnikom, ali i zbog relativno značajne uloge koju je imao u kompleksnim političkim prilikama bosanske historije u 15. stoljeću kada su se u čestim otvorenim sukobima različite feudalne hijerarhije grčevito borile za ostvarenje prevlasti nad srednjovjekovnom Bosnom. To je rezultiralo činjenicom da je sačuvano više Sandaljevih isprava, i uopće dokumenata o njemu, nego o svim bosanskim vladarima zajedno. Stoga je bilo neophodno istražiti i iskoristit izvornu građu ‘izvan uobičajenih standarda’, te među hiljadama informacija nejednake kvalitete pokušati iznaći one relevantne i iz njih izvući maksimum. Ovaj zadatak bio je dodatno usložnjen potrebom da se obuhvati i istraživanje političkih, ekonomskih i društvenih prilika u bosanskoj državi Sandaljevog vremena, s ciljem da se tema uklopi u širi kontekst zbivanja’’.
Kao zaključni dio na ovoj promociji, istaknuti su postignuti rezultati koje je autor Esad Kurtović u svome radu ponudio stručnoj i široj javnosti. Filipović je naglasio kako su ‘’…autorovi zaključci utemeljeni na provjerenim činjenicama i bogatoj količini neobjavljene i neiskorištene građe koju je ugradio u svoju knjigu. Kao što je slučaj sa svakim kvalitetnim znanstvenim djelom, metodološka prezentacija postavljenih, riješenih i definiranih pitanja nudi okvire, upute i smjernice za buduća istraživanja‘’.
Na kraju promocije, autor Esad Kurtović je iskazao veliku zahvalnost izdavaču na ukazanom povjerenju i susretljivosti iskazanoj objavljivanjem knjige.
Sarajevo, 25. april 2010.
